Rejting agencije predstavljau agencije za procijenut boniteta odnosno kreditne sposobnosti privrednih subjekata. Prve rejting agencije osnovane su u SAD-u i među tri najveće sve tri su američke. U Evropi ne postoji zvanična rejting agencija sa kapacitetima kakvi imaju Moody’s, Standard&Poors i Fitch. Nedavno snižavanje rejtinga Portugalu sa Baa1 sto predstavlja investicioni rejting na Ba2 sto predstavlja junk (smeće) rejting pogodio je i onako ranjivo globalno finansijskom tržiste i otvorio polemiku o rejting agencijama. Pad kursa EUR/Dolar, povećanje troškova finansiranja evropskih kompanija, smanjenje konkurentnosti, omču oko vrata refinansiranju Grčkog duga, lansiranje stope prinosa na dvogodišnje obveznice Irske na 15% bila su direktna posledica “prevremene” akcije agencije Moody’s. Snižavanje investiciong rejtinga za četiri nivoa od strane kompanije Moodys najava da će to učiniti Standard & Poors i agencije Ficth dovelo do oštrih osuda iz Evrope. Najglasniji kritičar je Jose Manuel Barroso predsjednik Evropske komisije koji je između ostalog porijeklom iz Portugala. Kritike su dovele do transfera klasične ekonomske teme (boniteta, finansijske kondicije) u sferu političke arene. Evropski parlament je zaključio da je potrebno osnovati evropsku kreditnu agenciju, u cilju vraćanja vjerodostojnosti i povjereanja u ocjenu rejting agencija, naročito imajući u vidu svetsku ekomonsku krizu i primjere sukoba interesa. Kao odgovor u Frankfurtu su počeli preliminarni razgovori o osnivanju evropske agencije za kreditni rejting čije bi sjedište bilo u tom europskom financijskom centru. U pregovorima sudjeluju frankfurtsko tržište kapitala Deutsche Börse, udruga Frankfurt Main Finance i vlada njemačke savezne pokrajine Hessen. Cilj je stvaranje nezavisne evropske ustanove za ocjenu kreditnog rejtinga ili pak mreža manjih evriopskih agencija kako bi se povećala konkurencija na tržištu kojima dominiraju američke agencije. Vjerodostojnost i povjerenje su ključ uspjeha. Da li je to u pitanju dužničko povjerilački odnos na relaciji dužnik, banka, emitent investitor, kupac ili prodavac. Izgrađivanjem povjerenja, vjerodostojnog i stručnog mišljenja direktno će uticati, smanjenje troškova finansiranje, povećanje konkurentnosti privrednih subjekata, povećanje zaposlenosti i poboljašanje alokativne funkcije finansijskog tržišta. Postavlja se pitanje ko diktira vjerodostojno i povjerenja vredno mišljenje, da li su to domaće ili inostrane agencije za ocijenu kreditnog boniteta. Slučaj Portugala i reakcija Eurozone daju nam odgovor na postavljeno pitanje.
Interesi za formiranje agencije za ocjenu boniteta u Republici Srpskoj postoje i očigledni su. Interes za formiranje agencije postoje kod kreatora tokova kapitala kao što su: Banjalučka berza, Banke, Osigurajavuće kuće, Investicioni fondovi, Penzioni fondovi, Privredna komora, Garantni fond, privredni subjekti, jedinice lokalne samouprave, stanovništva. Sinergijom interesa i formiranjem agencije, jačanjem domaćih kapaciteta za ocjenu rejtinga (boniteta), domaćih aktera na privrednoj sceni dovešće do „razdvajanja žita od kukolja“ što u krajnjem slučaju pogoduje žitu.
Za preko 10.000 privrednih subjekata sa jedne strane i 1,4 milijardi depozitnog potencijala stanovništva stoje banke čija aktiva je opterećana lošim plasmanima, problemima sa kapitalom, ročnom usklađenošću aktive sa pasivom itd. Određivanje bonitet za privredne subjekte i javno objavljivanje boniteta u velikoj mjeri će uticati na ubrzanje procesa uspostavljanju direktnog dužničko-povjerilačkog odnosa između privrednih subjekata i stanovništva te povećanju fleksiblnosti finansijskog sistema i smanjenja učešća banaka u ukupnoj aktivi finansijskog sektora što pogoduje bankama sa jedne i privredi sa druge strane.
Нема коментара:
Постави коментар