Dilema

Često se prilikom štednje postavlja pitanja na koji način da štedimo, u kojoj valuti, sa kojim rokom. Kod ulaganja, investiranja novca, pored klasičnih oblika štednje, štedni depoziti, rentna štednja, oročeni depoziti, stepenasta štednja postoje načini za ulaganje u obveznice različitog roka dospjeća, akcije „uspješnih“ kompanija, zlato, nekretnine itd. U nestabilnim vremenima preporuke stižu da se sudbina novca veže za kretanje cijene zlata, franka i drugih sigurnijih valuta. Opet drugi kažu ne u zlato ne u franak stvara se mjehur koji će da pukne, bolje je u novac držati u stabilnim valutama privreda koje karakterišu klasično bankarstvo, sa umjerenom inflacijom, sa potencijalom za stabilan privredni rast, kao što su Kanada i Australija. Sa mnogih strana stižu različite ponude koje konkurišu za vaše povjerenje i vaš novac. U ovakvim situacijama često se daje savjet „neka prenoći“ ali sutra je već novi problem nova ponuda nova dilema. U moru različitih ponuda često zaneseni obećanjima i željom za maksimiziranjem našeg bogatstva zaboravljamo centralnu figuru u procesu štednje i ulaganja a to je naše „ja“. Šta je to što meni treba, šta je to zbog čega štedim, šta je to zbog čega investiram, koji je moj cilj. Kada imamo cilj štednje ili investiranja, a to može biti kupovina stana, automobila, nekog skupocenog poklona ili obezbjeđenje penzije povećali smo naše šanse za uspjeh u ovom poduhvatu. Naredni korak je da odredimo ko sam to „ja“ u finansijskom smislu. U finansijskom smislu naše „ja“ određuju nivo bogatstva, godine života, želja i potreba za prihvatanjem rizika, željen stepen unovčivosti našeg novca. Bogatiji ljudi mogu da prihvate oblike ulaganja koji su rizičniji kao što su: akcije, izvedeni  finansijski instrumenti kao i bavljenje špekulativnim aktivnostima. Mladji ljudi mogu da rizikuju, u slučaju da se njihove pretpostavke ne ostvare mogu da čekaju da se ostvare ili da pokušaju ponovo, mladji ljudi imaju poseban kapital u vidu vremena. Određeni ljudi vole da rizikuju, a neki ne. Sve ove karakteristike određuju našu poziciju i naše „ja“ u finansijskom smislu. Određivanjem gdje smo, a to je naše finansijsko „ja“ i gdje želimo da budemo, a to je naš cilj potrebno je da nađemo put do tog cilja. Kao i svaka ljudska aktivnost i aktivnost postizanja finansijskog cilja puna je rizika i neizvesnosti, ali ipak naša potreba i želja nas upućuju na izbor vozila tj. oblika štednje i investiranja za putovanje i postizanje cilja.  Ono što je posebno značajno  što nam može pomoći i ubrzati naše vozilo do željenog cilja, a što često zanemarujemo je najsnažnija sila u univerzumu. Prema Albertu Ajnštajnu najsnažnija sila u univerzumu je složena kamata. Da li je to tako, hajde da provjerimo jednim pitanjem. Pitanje glasi:  Koliko je 1 EUR oročen uz kamatnu stopu od 5% godišnje na 1000 godina? Odgovor je 1.000 ili možda 1.000.000. Tačan odgovor je: 1.546.318.920.731.950.000.000 EUR. Provjerite?  Naravno još nije pronađen eliksir mladosti da bismo mogli živjeti vječno i 1000 godina je dug period ali možemo da odlučimo šta ćemo činiti u narednih 20, 30 ili 40 godina i da  dio te najsnažnije sile u univerzumu uposlimo da radi za nas i za postizanje naših ciljeva. Kao  što reče naš akedemik Matija Bećković u pjesmi „Nisi ti više mali“: „Ko ne počne odmah neće nikad“